Tribina: Država i religija
Pred prepunom velikom salom Centra za kulturu i obrazovanje održana je tribina na temu Država i religija. Organizator tribine je JU Opća biblioteka Tešanj, a učestvovali su: Fuad Šišić predsjedavjaući OV-a i u dva mandata načelnik općine Tešanj, mr. Fuad-ef Omerbašić glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tešanj, mr. Hafiz Sulejman Bulgari iz Sarajeva, Šemsudin Mehmedović poslanik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Admir Đulić pravnik u Medžlisu IZ-a u Tešnju. Moderator je bio mr.Esmir Bašić. Mjesta nije bilo ni za stajanje.
Na tribini je govoreno o odnosu između vjerskih zajednica i crkava, s jedne, i države, s druge strane, nije najvažnije pitanje ove zemlje. Ali, tema je vrlo aktualna i zalazi u naš svakodnevni život.
Razmišljati o odnosu religije i sekularne države znači tražiti obavezujuće načine mogućnosti, kako bi ljudi koji su pripadnici različitih religija i kultura, vjernici i agnostici, živjeli u međusobnom miru. Ipak, mjesto religije u društvu jeste jedno od pitanja koja značajno dijele društvo. Na jednoj strani, vjernici imaju bojazan da se sloboda vjeroispovijesti želi ograničiti i kršiti kako je činjeno u decenijama komunističke vlasti. S druge strane, ateisti, agnostici i sekularni vjernici smatraju da je previše vjere u javnom životu. Ove različite perspektive stvaraju još jednu nepotrebnu podjelu u ionako izdijeljenom bosanskohercegovačkom društvu. Bosna i Hercegovina posjeduje gotovo pet decenija dugo iskustvo života u socijalističkoj verziji sekularne države i više od decenije traganja za modelom liberalne demokratske sekularne države. To iskustvo ostavilo je bitan trag na razumijevanje i tumačenje islama.
U ovoj zemlji, njegovu institucionalizaciju i ulogu u društvu. To iskustvo, po našem mišljenju, čini jedan od elemenata "islamske tradicije Bošnjaka'' i to ne "zadanih'' već "konstruisanih'' i samim tim podložnih kritičkoj ocjeni.
Brojni autori su pokušali da izrade jedan opći koncept sekularne države koji bi se naslanjao na liberalnu demokratsku tradiciju i nadilazio geografsku ili kulturnu određenost. Jedan odtakvih autora je Donald Eugene Smith, koji je to učinio u svojoj studiji o Indiji kao sekularnoj Državi Ovdje ćemo, zbog njegovog značaja, dati ekstenzivan prikaz te elaboracije koncepta sekularne države.
Smith definiše sekularnu državu kao "državu koja garantuje pojedinačnu i kolektivnu slobodu religije, odnosi se prema pojedincima kao prema građanima bez obzira na njihovu religiju, nije ustavno povezana ni s kakvom religijom niti nastoji da promoviše ili se miješa u religiju. Prema ovom autoru, koncept sekularne države u liberalnoj demokratskoj tradiciji sadrži tri različite vrste odnosa između pojedinca,države i religije. Te vrste odnosa su:
1. religija i pojedinac, gdje važi princip slobode religije;
2. država i pojedinac, gdje važi princip građanstva;
3. država i religija, gdje važi princip odvajanja.
Ovo su bila neke od činjenica i znanja koja su se mogla čuti tokom tribine.