Fond Hamida Dizdara
Hamid Dizdar – pjesnik, pripovjedač, sakupljač bosanskohercegovačkog kulturnog i historijskog naslijeđa, novinar, prevodilac, slikar, arhivist i bibliograf, bio je izuzetno vrijedan stvaralac. Roden je u Stocu, 22. februara 1907, a umro je u Sarajevu 17. jula 1967. godine.
Književni rad
Književni rad Hamid Dizdar započinje 1925. godine objavljivanjem poezije, proze, književnih, pozorišnih, likovnih kritika, feljtona, reportaža i historijskih zapisa.
Hamid Dizdar se javio u književnosti još kao đak tuzlanske gimnazije 1925. godine pjesmom Jesenja kiša u Zagrebačkom ilustriranom listu. Sljedećih godina objavljivao je pjesme u Novom čovjeku i u mostarskoj Zori, Novom Beharu, Gajretu i zagrebačkom Vijencu. Već se tada javio i kraćim prikazom romana Grozdanin kikot Hamze Hume, a počeo se baviti novinarstvom i objavljivanjem feljtona, reportaža i historijskih zapisa.
Arabeske, svoju prvu zbirku poezije objavio je 1929. godine, koja je od književne kritike tada dobila pozitivne ocjene.
Poslije rata Hamid je 1954. izdao zbirku pjesama 3X8, Lirika, zatim zbirku Obasjane staze 1958., zbirku Niko se ne vraća, 1964. i na kraju 1965. dvije godine prije same smrti izbor iz svoje poezije pod naslovom Proljeće u Hercegovini.
1944. godine kao izdanje Državne krugovalne postaje u Sarajevu pojavile su se Sevdalinke, izbor iz bh. narodne lirike, sa Dizdarevim predgovorom, što će označiti trajniji interes ovog pisca za narodno stvaralaštvo. Nakon toga, pravi klasifikaciju usmenih narodnih pjesama, što će za rezultat imati tri knjige objavljene 1953. godine u Sarajevu, a to su: Junačke narodne pjesme (muslimanske), Ljubavne narodne pjesme i Šaljive narodne pjesme. Istraživao je i narodne pripovjetke koje je objedinio u knjigama Crnačke priče (priredio 1952), Narodne pripovijetke iz BiH (izbor, redakcija , pogovr, 1952), Slovenačke narodne pripovijetke (preveo i priredio,1954)
Uz pisanje poezije Hamid Dizdar odmah na početku svog književnog javljanja počeo je pisati i objavio je 30-ak pripovjedaka koje su ostale rasute po raznim časopisima i novinama, te fragmenata iz neobjavljenog romana Duhan.
Kasaba šapće je njegova jedina knjiga pripovijedaka kao zasebne knjižice, koju je Dizdar za života uspio objaviti.
Za svoj književni rad dobio je više priznanja.
Osim proze i poezije Dizdar je značajan dio svog života i istraživačkog rada posvetio historiji pozorišne tradicije u BiH i etnografije, što za rezultat ima oko 90-ak objavljenih radova iz ovih oblasti.
1956. godine zajedno sa Linom Štitić objavio je, a sam je predgovor napisao Bibliografiju knjiga i periodičnih izdanja štampanih u Hercegovini od 1873 do 1941.
Sarađivao je u brojnim periodičnim publikacijama koje su izlazile u Jugoslaviji.
Prevodio je sa bugarskog i slovenačkog jezika.
Biblioteka Hamida Dizdara
Ovaj izuzetni strastveni ljubitelj knjige godinama ih je prikupljao i sabirao i ostavio iza sebe biblioteku od 17.237 bibliotečkih jedinica koja spada među najveće lične biblioteke u našoj zemlji.
Samo godinu dana nakon Hamidove smrti, 1968. godine, porodica je odlučila prodati Hamidovu privatnu biblioteku. Za to je čuo Mustafa Ćeman, bosanskohercegovački veliki bibliograf i predložio da Tešanj otkupi vrijedni fond kojeg je Hamid godinama skupljao. Zahvaljujući tadašnjem predsjedniku općine Salihu Sariću, Mustafi Ćemanu i odbornicima koji su jednoglasno podržali prijedlog o kupovini Hamidove biblioteke, Općina Tešanj je 1968. godine otkupila ovo vrijedno blago od porodice Dizdar.
Prema procjenama Komisije za pregled i procjenu, a koja je imnovana od Savjeta za kulturu Gradskog vijeća Sarajeva, Biblioteka Hamida Dizdara sadrži 17.237 knjiga pretežno iz oblasti humanističkih znanosti i umjetnosti, te zbirku periodike koju čine 898 naslova, većinom nekompletnih godišta, časopisa i listova. Među njima se nalaze: Bosna, Bošnjak, Sarajevski cvjetnik, Bosanska vila, Nada, Behar, Gajret i drugi listovi i časopisi. Posebnu vrijednost ovog fonda čine rariteti tj. rijetki primjerci knjiga objavljenih kod nas i na strani počevši od druge polovine 19. stoljeća njih 1218 knjiga.
Biblioteka Hamida Dizdara je danas u potpunosti sačuvana u našoj bibliteci i čini zasebanu cjelinu te nosi naziv Fond Hamid Dizdar. U skaldu sa pravilima i propisima o korištenju bibliotečke građe stoji na raspolaganju svojim korisnicima.